Misionarstvo
Misionarstvo ili misijski rad (lat. missio = 'slati') je organizirano djelovanje neke religijske zajednice u svrhu pridobivanja (obraćenja) novih članova. Osoba koje obavljaju misionarsku djelatnost naziva se misionar.
Iako se misionarstvo kao pojam prvi put koristilo u kršćanskim izvorima, odnosno obično se vezuje uz kršćanstvo, misionarske djelatnosti su značajka i drugih religija. Tako se još u 3. stoljeću pr. Kr. u doba indijskog cara Ašoke bilježi masovno širenje budizma preko misionara, koji su iz Južne Azije pohodili Tibet i susjedna područja.
Katolička Crkva je od svojih početaka djelovala misionarski šireći Isusovo Evanđelje. Kroz povijest mnogi su kršćani, naročito svećenici i časne sestre odlazili u zemlje, gdje još Evanđelje nije bilo naviješteno. Zemlje u kojima djeluju misionari zovu se misijske zemlje. Osim navještanjem vjere, misionari se bave i humanitarnim i odgojnim radom, podižući škole, bolnice, domove za djecu i sl. Takve akcije i organizacije podupiru Papinska misijska djela (pr. akcija MIVA).
Katolička Crkva po svojoj je biti misionarska.[1] Isus je svojim učenicima (apostolima) prije Uzašašća dao zapovijed: „Učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovijedio!” (Mt 28,19)[2] Misijsko poslanje Crkve opisali su Ivan Pavao II. u Ecclesia in Oceania (2001.), navodeći da „(...) svaka obnova u crkvi mora imati misiju kao cilj, kako ne bi postala žrtva neke vlastite crkvene introverzije” (br. 19), te papa Franjo pišući o misionarskoj Crkvi, „koja je suosjećajna, 'poljska bolnica' koja prihvaća sve i kreće u susret, u trajnom stanju misije u svim dijelovima svijeta” (Evangelii Gaudium, br. 24-25) te naglašavajući kako „Crkva ne čini misiju, nego misija čini Crkvu”.[3]
U početku su misionari nametali kulturu zemlje iz koje se dolazili, a kasnije su nastojali uklopiti kršćanstvo u postojeću, domaću kulturu. Među najvećim misionarima u povijesti su: sv. Pavao, sv. Franjo Ksaverski, Otac Damien i Majka Terezija. Sv. Mala Terezija zaštitnica je misija. Makar nikad nije bila u misijama, imala je žarku želju otići u misije, ali je bila spriječena bolešću i ranom smrću. Od hrvatskih misionara ističu se don Ante Gabrić, koji je djelovao u Indiji (Bengalu) i fra Vjeko Ćurić, koji je poginuo djelujući u misiji u Ruandi te blažena Marija Petković, koja je djelovala u Južnoj Americi.
- ↑ Baričević, J., Šabić, A. G. 1992. Pođimo zajedno, katekizam 5, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
- ↑ Biblija - pregled hbk.hr
- ↑ Knezović, Milan. „Srce bez granica u Kristu: Od crkvene introverzije do misije ad gentes - razmatranje misionara u Brazilu”. Radosna vijest, god. LV, br. 605 (svibanj 2026.), str. 9-10.
- Mrežna mjesta
