~Na Čakoru 1975. godine ubijena gimnazijalka Branka Đukić. Gdje su prosute knjige iz đačke torbe danas raste cvijeće
( Nije prošlo mnogo vremena zločinci su uhvaćeni. Bila su to dva Albanca iz okoline Peći i Dečana. Kada je u Bijelom Polju zakazano suđenje, i kada je trebalo da se donese konačna presuda Rade Đukić, otac Brankin riješio da smrša kako bi između kostiju rebara uspio da smjesti pištolj. To mu je i pošlo za rukom. Ušao je Rade sa pištoljem u sudnicu neprimijećen, ćutao. Kada je trebalo da se donese konačna presuda dvojici Albanaca, i kada je advoka jednoga optuženog tražio oslobađajuću presudu, tada je Rade Đukić pošao prema ubici i munjevito trgao revolver i pucao. Nije sačekao presudu. Otac ubijene Branke presudio je zločincima. Kasnije je rekao: “Drugačije nijesam mogao”. Bio je u zatvoru. Pisane su peticije od naroda iz cijele bivše Jugoslavije da se pusti jer nije kriv. Branili su ga besplatno advokati Veljko Guberina i Milan Vujin. Sud je presudio. Rade je dobio osam godina zatvora da bi bila smanjena na pet a nakon pomilovanja na tri godineCollapse )

16 января 2006 года в некоторых черногорских СМИ появились информация о том, организация анафематствованного расстриги Мираша Дедеича, самозваная т.н. «Черногорская Православная Церковь», предъявляет свои права на храм Святого Иоанна Крестителя в Байицах под Цетиньем

По этому поводу информационная служба Черногорско-Приморской митрополии Сербской Православной Церкви распространила следующее сообщение:

«Церковь Святого Иоанна Крестителя в Байицах всегда принадлежала Православной Черногорско-Приморской митрополии, и никогда не принадлежала некой сектантстко-политиканской организации основанной всего несколько лет назад в полицейском участке в Цетинье. Самозваная ЧПЦ имеет право на храм Святого Иоанна Креститея в Байицах, или на какой бы то ни было православный храм в Черногории, точно также как и всякий другой разбойник, и мошенник, который отнимает или крадет чужое имущество.
Религиозное объединение под названием ЧПЦ основано, как написано в его акте о регистрации первый раз в истории в 2001 году. Как таковое оно, как и всякое другое новое религиозное объединение с момента своего основания, имеет право на приобретение имущества. Всякое самовольное присвоение чужых храмов и имущества со стороны этой новоявленной организации было бы равносильно разбою и беззаконному захвату. Поддержка кем бы то ни было такого беззакония может происходить только в беззаконной стране, но ни в коем случае не в правовом государстве»

http://www.pravoslavie.ru/cgi-bin/sykon/client/display.pl?sid=402&did=1788

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=67354

PREMIJERA PREDSTAVE „HAMLET” U PONEDJELjAK NA CITADELI U BUDVI
Iz začaranog kruga

Budva, 29. jula - Ovogodišnji festival Grad teatar Budva, koji se odvija u znaku svog najvažnijeg projekta - pod šekspirovskim naslovom „Biti ili ne biti”, promovisao je juče svoju jedinu koprodukciju ovog ljeta. U crkvi Santa Marija, upriličena je konferencija za novinare na kojoj je predstavljena ekipa Šekspirovog „Hamleta”, u režiji Dušana Jovanovića, čija je premijera zakazana za 1. avgust u 22 sata, na Velikoj sceni Citadele. Pored Grada teatra, kao producenti predstave potpisuju se Jugoslovensko dramsko pozorište i festival MESS iz Sarajeva. Zbog čega je Šekspirova priča o osveti danas toliko aktuelna za ove prostore (ovog ljeta rade se još dva „Hamleta” - na Brionima, u režiji Lenke Udovički, i u NP u Tuzli u režiji Harisa Pašovića), reditelj Dušan Jovanović kaže:
- Po samom Šekspiru, „Hamlet” jeste politička drama, drama o vlasti, odmazdi, osveti, „vraćanju dugova” iz prošlosti, ali je istovremeno i porodična drama o gubitku voljenih ljudi, preljubi, zločinu, ubistvima, pohlepi... i naravno da govori o stvarima koje su se na ovim prostorima dogodile. Osveta je „naplaćivanje duga”, to su duhovi iz prošlosti koji, tražeći osvetu, traže, zapravo, da se naplate kolektivna nepravda ili kolektivni zločini iz prošlosti. I to je nešto što je vrlo specifično za Evropu uopšte, a pogotovu za nas, polazeći od deset godina posljednjih ratova u bivšoj Jugoslaviji. To je nešto što nas je obilježilo, i svi osjećamo tu atmosferu i taj problem „naplaćivanja duga”. Upravo zato, ova drama ima katarzično značenje za sve ljude na ovim prostorima, smatra Jovanović. Po njegovim riječima, i sam Šekspirov komad je tragedija osvete ili osvetnička tragedija, i može da se prevodi na dva načina. Osveta ima duplo, ambivalentno lice - i ona sama je u funkciji poravnjanja neke tragedije, ali i sama postaje tragična. A odustajanje od osvete znači prekidanje tog začaranog kruga. Pored Mićanovića kao Hamleta, budvanska publika vidjeće i novu Ofeliju, mladu sarajevsku glumicu Monu Muratović, Branislava Lečića kao kralja Klaudija, Aleksandru Janković u ulozi kraljice Gertrude. Bogdan Diklić je Polonije, Goran Šušljik igra Horacija, Rozenkrans je Branislav Trifunović, a kao Gildensterna videćemo Damjana Kecojevića.

U podjeli Dušana Jovanovića Vojislav Brajović igra dvije uloge - duha Hamletovog oca i Grobara, dok je uloga Laerta pripala Marinku Maygalju. U predstavi igraju i Aleksandar Đurica (Bernardo, Sveštenik), Ljubomir Bandović (Marcelo, Poslanik), crnogorski glumac Stevan Radusinović (Voltimand, Ozrik), Marko Janjić (Francisko, Mornar), Bojan Lazarov (drugi Grobar, Sluga) i Marija Opsenica (Sluškinja, Žena sa fotografijom). Scenografiju „Hamleta” potpisuje Jasna Vastl, kostime Bjanka Ayić Ursulov, muziku je komponovao Drago Ivanuša, a koreograf predstave je Deneš Debrei.

R. K.

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=67314

NA HERCEGNOVSKOJ RIVIJERI SE ODMARA PREKO 15.000 GOSTIJU
I dalje dosta neprijavljenih

Herceg-Novi, 29. jula - U odnosu na prošli vikend, broj prijavljenih gostiju na Hercegnovskoj rivijeri - 15.132, veći je za 21 posto, a na isti dan prošle godine, za osam posto. To je ujedno i najveći broj registrovanih gostiju ove godine, koji je saopštila gradska Turistička organizacija. Koliko je broj neprijavljenih turista, teško je reći, ali procjene su da ih je i do 10.000. U taj broj najprije treba uračunati vlasnike vikend stanova koji su ovdje došli da provedu odmor i koji, po pravilu, ne prijavljuju svoj boravak. I pored obeđanja iz Turističke organizacije, ove nedjelje nijesu saopšteni podaci o naplati boravišne takse, tako da se i o tome može samo nagađati.
Najtačniji je broj inostranih turista, jer svi oni, kada napuštaju našu zemlju, moraju da imaju dokument o prijavi boravka za određeni period. Zvanična statistika pokazuje da je njih ove godine više za 42 odsto nego lani, dok je domaćih posjetilaca manje za četiri odsto. I popunjenost hotela je manja za tri posto nego lani. Najbolju posjetu bilježe Institut „Dr Simo Milošević”, sa 65 posto popunjenosti ukupnih kapaciteta, Centar za odmor i rekreaciju i hotel „Metalurg”, čija je popunjenost preko 90 posto, i hotel „Igalo” - blizu 80 posto.
Interesantno je da je broj gostiju u privatnom smještaju za skoro 20 posto veći nego prošle godine u istom periodu (8.065). U odmaralištima je preko 2.500 turista, a u autokampovima 657.

D. Ivanović

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=67333

ČETVRTI INTERNACIONALNI LjETNjI KOTORSKI KARNEVAL Fešte od
Fešte od 1. do 6. avgusta

Podgorica, 29. jula - Tradiconalno, četvrti put Kotor će naredne sedmice biti epicentar turističko-zabavnog događaja, koji se već četiri godine smatra glavnim zabavnim događajem u turističkoj sezoni na Crnogorskom primorju. Smotrom mažoretki u ponedjeljak, 1. avgusta i ribarskom feštom počeće fešte koje će trajati do 6. avgusta.

Sve pripreme za početak i kvalitetno odvijanje ove izuzetne turističke atrakcije su blagovremeno obavljene, saopštili su na današnjoj pres konferenciji Davor Biskupović i Vasilije Bajrović, predsjednik i potpredsjednik Udruženja fešte koje je glavni organizator ove manifestacije. Drugog dana programom je predviđen dječji maskenbal i fešta od mušalja, srijeda je rezervisana za kulinarsku feštu - takmičenje u pripremanju bokeških jela uz bogat zabavni program. Jedna od glavnih atrakcija za turiste - Abrum brodom „Maskirana Boko”, kruzing tura brodom od Kotora pored Prčnja, Perasta do Tivta.

U petak će se prirediti veče učesnika karnevala „Najmaškaraniji grade” na kojem će se predstaviti dio najatraktivnijih maski. Finale će se održati u subotu 6. avgusta kada će nakon tradicionalne karnevalske povorke od Dobrote u starom gradu biti priređena karnevalska noć koja će po tradiciji trajati do zore. Rafael Lazarević, potpredsjednik SO Kotor saopštila je da će ova tradicionalna manifestacija u Kotor privući 30 do 40 hiljada posjetilaca, a što će uz tv prenos i na satelitskom programu TV biti značajna promocija turističke Crne Gore. Na kotorsku feštu danas su turiste i građane pozvali Jelena Paović u ime Ministarstva turizma Crne Gore koje je uz Skupštinu opštine Kotor i Turističku organizaciju Crne Gore pokrovitelj ove manifestacije.

Ovogodišnji kotorski karneval održava se pod generalnim pokroviteljstvom ProMontea, a zlatni sponzor je „Jugopetrol” Kotor dok su srebrni sponzori Lovćen osiguranje, i „Trebjesa” Nikšić. Medijski sponzori su RTVCG, RTV Srbije, Skala radio i Radio Kotor. U ime gradskih mažoretki Kotora poziv „Dođite na feštu” uputila je predvodnica mažoretki Jelena Daković.

N. Perković

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=67312

SKUPŠTINA OPŠTINE KOTOR
Osnovana Turistička organizacija

Kotor, 29. jula - Odbornici Skupštine opštine Kotor, danas su nastavili treću sjednicu, na čijem početku je razmatran set predloga vezanih za turističku privredu. Zbog već pomenute krize vlasti u ovoj opštini, sa godinom zakašnjenja, a u jeku turističke sezone, usvojena je odluka o osnivanju Turističke organizacije. Jednoglasno je odlučeno da se prihvati i predlog o obaveznoj članarini, koju će ova organizacija ubirati, a Skupština je prihvatila i predlog o visini boravišne takse.
Odbornici su jednoglasno odlučili da prihvate dopunu odluke o komunalnim taksama, po ugledu na susjedne opštine, koje su taj posao davno završile. Taksa će se plaćati na radio i tv predajnike, stubove elektroprivrede, za jahte i brodove, a svaki teretni brod moraće da plati hiljadu eura. Takođe je prihvaćena i odluka o stopi poreza na nepokretnosti, od kojeg se u 2005. godini očekuje oko 500 hiljada eura. Bez rasprave prihvaćena je i odluka o finansiranju političkih stranaka, jer je predlog podnesen konsenzusom. Za raspodjelu će biti 1,8 odsto od kupnog budzeta. Nije se raspravljalo ni o programu rada Skupštine opštine u ovoj godini, koji je prošao javnu raspravu.
Skupština je danas kratko razmatrala i izvještaj o radu Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora. Svi zahvati u 2004. godini nijesu mogli biti završeni, jer je od planiranih 1,7 ostvaren prihod od 1,1 milion eura. Ali je zato više vremena potrošeno o planovima rada Direkcije za ovu godinu, u kojoj je predviđeno više projekata, u vrijednosti od dva miliona eura. Izlaganja nijesu uvijek bila u skladu sa tačkom dnevnog reda koja je razmatrana, a predlog je prihvaćen, zajedno sa programom uređenja gradskog građevinskog zemljišta. Prihvaćeni su i izvještaji o radu javne ustanove Muzeji i Javnog komunalnog preduzeća, a odloženo je razmatranje vezano za JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, iz razloga što se Upravni odbor nije sastajao čak godinu dana, pa nije ni bilo mogućnosti da se podnese izvještaj.
Skupština će treću sjednicu nastaviti u ponedjeljak, a ostalo je da se razmatraju tri tačke dnevnog reda, među kojima je i ona o vodosnabdijevanju.

J. Redzepagić

BOKOKOTORSKI ZALIV. STOLIV ( На сербскомCollapse )

BOKA KOTORSKA BAY. STOLIV

A Hundred Olive Trees and a Camellia

By Olga Gajin, Photo by Svetlana Dingarac

 

The of the Vrmac promontory, the town of Perast, is a plaee Stoliv, for its olive trees, and art colony

 

Summer finds a haven in Kotor, a town at the foot of Mt. Lov-cen off of which lies the Boka Kotorska Bay. In the eyes of poet Aleksa Santic, this bay is "covered with a sky the color of blue silk". The town is perfumed by the scent of Mediterranean vegeta­tion and known for its ancient buildings full of mystery and the tales of their erstwhile tenants. Boka, the "Bride of the Adriatic", is rich in peace and restorative tranquility. Poets were wont to describe it, though the location to them is as mystifying as it is appealing. Their attraction to Boka is developed from the collective experience of generations of people who - having lived there for hundreds of years - continue the almost timeless bond between the inhabitants and the geography's magical nature. Today, unconventional travelers, who do not favor noisy entertainment, such as writers, painters and architects, visit it most frequently.

Inspired by the beauty of the sea and permanently in love with Boka, former sailor Mate Vujovic and his wife Ranka, a painter and lawyer, founded the Stoliv art colony in the shady bosom of Vrmac at its focal point - Stoliv. This community was founded in the 14th century and was mentioned as a settlement of the Kotor district as early as 1326 (Vinea de Stoliro). Part of the couple's vision when they founded the art colony was for it to have international stature, so they invited painters from neighboring countries. While the resi­dents of Stoliv wished to preserve the ancestral appearance and architectural idiosyncrasy of their home, they also wanted to make something new of it. Thus, the formation of a simple hotel resort with an art colony was an ideal solution that both preserved and pro­moted the rural community's specific aesthetic and environmental features.

Stoliv lies some two hundred meters above sea level. It is built on a very steep northern slope of the Vrmac promontory, opposite the town of Perast. Together with Donji (Lower) Stoliv, it has a pop­ulation of about 500. Its main characteristic is the closely knit rows of houses, with each row usually belonging to a single family. The ol­dest, that is, the first house to have been constructed in the row is easily discernable. As the families grew, the number of houses did too. As a rule, they were similarly constructed; they are of the same height and made of the same material. Thus, the blocks of houses compose a harmonious architectural whole even though they were built at different times. The people of Stoliv are traditionally sailors and traders. In fact, the famous tansy from Stoliv was much in demand in Trieste and Venice. At the time of the Venetian Republic, the community's population was around 1,300. It also had four shops, two oil mills and four bakeries. It got its name from the abun­dant olive tree groves. Every young man was obliged to plant one hundred olive trees to obtain the right to marry. If the land he owned proved insufficient, he had to clear away an area in the thick chest­nut forests.

A Mediterranean lifestyle has long since been adopted in the Boka Kotorka Bay, influenced by the larger, neighboring region. The area is physically distinguishable by the characteristic Stoliv chimneys and chestnut treetops.

The sky in this area is a majestic one, and the tall peak of Mt. Lov-cen dominates in the distance. Another fine feature of the region is the camellias, which blossom in great numbers. The Stoliv sailors brought the camellia seed from Japan in late 18th century to decorate the front of their stone houses - though it found its way into the hou­se through the small windows, crowning the intimacy of family life.

Although cars can pass - slowly - through the streets of Donji Stoliv, it is unconceivable in Gornji (Upper) Stoliv. The steep terrain made it necessary for terraces to be cut in order to accommodate the rows of houses. The terraces are connected by innumerable steps that wind and meander, making Stoliv a pedestrian paradise. Climbing up the steps of the main street towards the parish church and the main square, one cannot escape the tranquility of the order­ly, pristine, respectable and quiet environment. There is something very touching about this small, closed environment of winding streets and colorful architecture. The houses are built away from the northeasterly wind - the bura, the Adriatic's strongest - in order to better resist its heavy onslaughts. The sun's rays cast sharply cut designs on the paved square and illuminate the full beauty of the old bell tower belonging to St. Ilija's church (1556), which keeps the time thanks to the efforts of 81-year-old Bozo Vujovic. For more than half a century, Bozo, in keeping with family tradition, makes his way each day from Donji to Gornji Stoliv to wind the wooden clock that is more than a hundred years old.

In the fifteen minutes it takes to walk from Donji to Gornji Stoliv, one passes through two vegetative zones and at least two cen­turies of history. The lower, younger settlement is adorned with roses, narcissi and hyacinths, while the upper terraces are covered by a dense forest of chestnut trees, the biggest on the entire Adriatic coast. At the entrance to Gornji Stoliv proudly stands an ancient chestnut tree. The hollow of its trunk could hold two men. There are also several palm trees in addition to the already mentioned camellias, which are a subject of special care and respect in Stoliv. One may take a camellia home to plant only if the hostess picks one with her own hand. The love and respect commanded by this flower was behind the restoration of the Camellia Festival. This traditional event is closed by the Camellia Ball, when the queen of the ball is crowned. Actress Milena Dravic was crowned on one occasion.

Stoliv is a true treasure chest of diverse memories. It would be impossible to say who holds the key - Stoliv or its residents. For the area has had a long history, having been witness to conquerors, pirates, armies, and storms. But life continues to go on in Stoliv, under the watchful eye of the powerful Mediterranean god, the Sun. At night, the big silvery Moon hangs in contemplation over the open sea, just like the awe-lit eyes of the passing tourist muse by day at the Zmajevic family castle. The view from the highest house - that of the Martinovic family in Dobrota - makes the closely built settlements of Boka resemble a glowing ring that may have once circled the Sun. The beauty of Boka is eternal, as is the true pleasure of looking at that ring in the silence of the night.

JATNewReview, 2003/5