1298.
Izgled
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1260-e |
1270-e |
1280-e |
1290-e
| 1300-e
| 1310-e
| 1320-e
| >
<< |
< |
1294. |
1295. |
1296. |
1297. |
1298..
| 1299.
| 1300.
| 1301.
| 1302.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1298.. (MCCXCVIII) |
| Ab urbe condita | 2051. |
| Islamski | 697–698. |
| Iranski | 676–677. |
| Hebrejski | 5058–5059. |
| Bizantski | 6806–6807. |
| Koptski | 1014–1015. |
| Hindu kalendari | |
| • Vikram Samvat | 1353–1354. |
| • Shaka Samvat | 1220–1221. |
| • Kali Yuga | 4399–4400. |
| Kineski | |
| • Kontinualno | 3934–3935. |
| • 60 godina | Yang Zemlja Pas (od kineske Ng.) |
| Holocenski kalendar | 11298. |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1298 (MCCXCVIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru (1. jan/sij.).
- 2. 1. - Umro je ostrogonski nadbiskup Vladimir (Lodomer), pristalica kralja Andrije Mlečanina. Kaptol proglašava, po kraljevoj želji, đurskog biskupa i kraljevog potkancelara Georgija Bododa (Bicskei Gergely) za novog nadbiskupa.[1]
- 6. 2. - Mongolske invazije Indije: čagatajski komandant Kadar je pustošio u Pendžabu, dok ga nije porazila vojska Delhi sultanata. Izveštava se da je 20.000 Mongola poginulo u bici a da su zarobljenici odvedeni u Delhi da ih izgaze slonovi.
- 3. 3. - Bula Sanctæ Romanæ Ecclesiæ donosi Liber Sextus sa De Regulis Juris - papa Bonifacije VIII sistematizuje kanonsko pravo.
- ožujak - Novi ostrogonski nadbiskup se odmetnuo od kralja Andrije Mlečanina, plašeći se da ga papa neće potvrditi. U Ugarskoj jača anžuvinska stranka (→ mladi Karlo I Robert).[1]
- 20. 4. - Počinju Rintfleischovi masakri: pošto su Jevreji u Röttingenu optuženi da su oskrnavili hostiju, neki Boels von Rindtfleisch sa ruljom spaljuje Jevreje u gradu. U narednim mesecima u 146 naselja ubijaju najmanje 20.000 Jevreja.
- 1. 5. - Papina bula osniva Šibensku biskupiju - na molbu napuljske kraljice Marije i kneza Jurja I. Bribirskoga; time je okončan spor između Šibenika i Trogira[2] (Trogirska biskupija je ukinuta 1828, manji dio je pripao šibenskoj).
- 1. 6. - Građanski rat u Livoniji, Bitka kod Turaide: burgeri Rige i paganski Litvanci su porazili Livonske vitezove.

- 23. 6. - Adolf Nassauski, kralj Njemačke je proglašen nedostojnim od strane izbornika u Mainzu. Zatim je za novog rimsko-njemačkog kralja izabran Albrecht I Habsburški (do ubistva 1308).
- 28. 6. - Proglašena je bula o osnivanju Šibenske biskupije, prvi biskup je fra Martin Rabljanin, gvardijan samostana sv. Frane.
- 2. 7. - Bitka kod Göllheima: zbačeni kralj Adolf je poginuo u sukobu sa snagama novoproglašenog Alberta.
- 22. 7. - Bitka kod Falkirka: Edward I od Engleske je porazio Škote Williama Wallacea.
- 27. 7. - Albrecht I Habsburški je ponovo izabran za nemačkog kralja u Frankfurtu. Krunisan je u Aachenu 24. 8..
- 1. 8. - Rintfleischova rulja je zauzela Nirnberški zamak, gde su se sklonili Jevreji, i ubila ih blizu 700.
- 5. 8. - Državni sabor u Pešti, donose se neki zaključci u korist kralja Andrije Mlečanina.[1]
- 30. 8. - Kamakura šogunat: japanski car Fushimi je abdicirao u korist 10-godišnjeg sina, pod imenom Go-Fushimi (vlada do 1301). Stvarni vladar je regent šoguna Hōjō Sadatoki.
- 8. 9. - Korčulanski rat, Bitka kod Korčule: đenovska flota je porazila mletačku.
- 21. 11. - Rudolf Habsburg, sin kralja Alberta, postavljen je za vojvodu Austrije i Štajerske (do 1307).
- krajem godine - Landolfo Colonna, ratujući za papu, osvaja Palestrinu, Colonnu i druge porodične gradove i razara ih.
- decembar, krajem - Pregovori Vizantije i Srbije, tj. Andronika II i Milutina Nemanjića: Teodor Metohit je upućen u Srbiju[3] On je 1298-99. pet puta dolazio u zemlju.[4]
- Bratovština svetog križa u Kotoru.
- Prvoslav je među prvim lekarima koji se pominju u Srbiji.
- Mogući hrvatski sabor u Vrani, ban Pavao sudi između krbavskih plemića Gusića i krbavskoga kneza Kurjaka.[5]
- Jovan Tarhaniot je postavljen za vizantijskog komandanta u Maloj Aziji, u dolini Meandra - ima uspeha, ali su ga lokalni velikaši prinudili na bekstvo 1300.
- Vizantijska istorija Laonika Halkokondila pokriva period 1298-1463.
- Bugarski car Smilec je izgleda poginuo, nasleđuje ga mali sin Ivan II (do 1299). Njegova majka "Smilcena" se udružuje sa Aldimirom, bratom bivšeg cara Georgija I Tertera.
- Bankrotirala je najveća sijenska banka Gran Tavola, nekada među najmoćnijim bankama u Evropi.
- Papin dekretal Periculoso zahteva zatvaranje redovnica - često se ne poštuje.
- Papa je proglasio četvoricu Crkvenih naučitelja: Ambrozije Milanski, Augustin, Jeronim i Grgur Veliki.
- 1297-98 - Rumski Sultanat: pošto je Mesud II zbačen jer se upetljao u zaveru protiv Ilhanida (Mahmud Gazan), postavljen je Kejkubad III (Mesud se vraća 1302).
- U Kini se koristi drveni pokretni slog za štampanje, rad Wang Zhena.
- 12. 12. - Albrecht II Habsburški, vojvoda Austrije, Štajerske, Koruške († 1358)
- Karlo, vojvoda Kalabrije († 1328)
- Elizabeta Koruška, kraljica Sicilije († 1352)
- 2. 1. - Lodomer, ostrogonski nadbiskup (* ca. 1235)
- 11. 6. - Jolanda, ugarska princeza, poljska kraljica, blaženica (* 1235)
- 2. 7. - Adolf Nassauski, kralj Njemačke (* ca. 1255)
- 14. 7. - Jakov Voraginski, dominikanac, biskup i kroničar (* ca. 1230)
- Giovanni da Procida, lekar i diplomata (* 1210)
- Smilec, bugarski car
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)
Wikimedijina ostava sadrži medije na temu: 1298..