Malina

"Maline" preusmjerava ovdje. Za druga značenja, pogledajte Maline (višeznačnica).

Malina
Malina
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Potklasa	Rosidae
Red	Rosales
Porodica	Rosaceae
Potporodica	Rosoideae
Rod	Rubus
Vrsta	Rubus idaeus

Crveni plod maline

Malina (lat. - Rubus idaeus) je biljka porodice Rosaceae. Poznata je od davnina kao ljekovita biljka.

Karakteristike

Malina je žbun koji naraste do 200 cm. Cvjeta od maja do augusta. Plodovi su joj crveni, rjeđe bijeli i sočni, slični kupini i jagodi. Rasprostranjena je u cijeloj Evropi, do 2000 m nadmorske visine. Raste po polusunčanim mjestima, rubovima šuma, gdje je veća vlažnost zraka, ali ne podnosi vlažna i močvarna zemljišta. Razmnožava se slično jagodi, putem vriježa i korijenja. Plod je crven i sočan, nalik kupini, ima ugodan miris i sladak okus. Listovi, također, ugodno mirišu.

Ljekoviti su listovi i plodovi u vrijeme dozrijevanja. Listovi se suše u hladu na prozračnom mjestu.

Eskimi i Sami skupljaju slatke, sočne plodove maline u jesen i zamrzavaju ih za zimu. Na tržištima sjeverne Skandinavije maline se prodaju za upotrebu u konzervama, a koriste za izradu kolačima i drugih slatkiša. Od njih se također pravi liker.

Hemijski sastav

Malina, sirova Hranjiva vrijednost po 100g Energija 263 kJ Ugljikohidrati 14.7 g Šećeri 5.4 g Masnoće 0.8 g Zasićene 0 g Monozasićene 0.1 g Polinezasićene 0.5 g Bjelančevine 1.5 g Vitamin A ekviv. 1 μg (0%) - beta karoten 120 μg (1%) Vitamin C 54 mg (90%) Kalcij 3 mg (0%) Željezo 5 mg (40%) Natrij 1 mg (0%) Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Nedovršeni članak Malina koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Malina je zeljasta biljka niskog rasta iz porodice ruža (Rosaceae). Rodi odmah poslije sadnje, a punu rodnost doseže u trećoj godini. Rodi jednom ili više puta u godini, živi u prosjeku 8-14 godina, a može postići starost i do 20 godina. Raste u obliku grma visine i do 3,5 m. Ime idaeus potječe od imena planine Ida na Kreti. Postoji grčki mit prema kojem je Zeusu malina spasila život kad je bio dijete jer ga je njegova majka sakrila iza grmlja maline zbog toga što ga je tadašnji vrhovni bog Kron, njegov otac, htio ubiti. Rimljani su proširili uzgoj malina po Europi. U srednjem vijeku se malina počinje koristiti u medicinske svrhe i kao boja, a samo bogati ljudi su je mogli koristiti. U Sjevernoj Americi prije nego što su Europljani došli, Indijanci su odavno koristili maline. U 18. st. se širi uzgoj malina, jer nisu samo bogati mogli kupiti sadnice.

Do danas je poznato oko 195 vrsta malina, među kojima su najvažnije: Europska malina (Rubus idaeobatus idaeus L.) Crvena malina (Rubus idaeus strigosus Michx. - Michx.) Crna malina (Rubus idaeus occidentalis L.) Agroekološki uvjeti Temperatura Zimski odmor maline počinje vrlo rano, još za jesenjih toplih dana ali i duboki zimski odmor ne može se završiti bez niskih temperatura (oko -7 °C i niže). Izbojci izmrzavaju na -18 °C do -26 °C, a korijenov sistem na temperaturi od -12 °C do -14 °C. Proljetni mrazevi skoro i ne štete jer malina kasno cvate.

Voda

Ako zemlja nije dovoljno vlažna smanjuje se urod, plod bude smežuran i sasuši se na izdanku, a korijenov sistem slabo raste i daje mali broj nedovoljno razvijenih izbojaka. Najbolje rezlutate daje u brdsko planinskim područjima gdje je količina oorina 700-900 mm.

Tlo

Za uzgoj maline najbolja su propusna, rastresita, slabo kisela (pH oko 6) tla, bogata humusom iznad 3 %. Najbolje uspjeva na tlu čiji je omjer gline i pijeska 40-50:50-60. Korijenov sistem razvija se do 1 m dubine, glavni dio žila je između 15 i 40 cm, pa podzemna voda ne smije biti bliža površini od 0,90 do 1 m.

Izbor položaja za podizanje nasada

Za malinu je najbolja sjeverna ekspozicija jer je hladnija, vlažnija i sporo gubi vlagu. Najbolje joj odgovara nadmorska visina od 400-800 metara.

Priprema tla za sadnju

Tlo se čisti od korova, kamenja i šiblja, ravna se, preore mjesec dana prije sadnje uz gnojidbu stajskim i mineralnim gnojivima. U proljeće se zaore 700 kg/ha NPK 6:18:36 i 110 kg/ha Uree. Ako se rabi stajsko gnojivo, valja smanjiti količine mineralnog gnojiva. Tlo se tada ore na dubinu od 30-40 cm i usitnjava tanjuračama.

Razmnožavanje

Crvena se malina razmnožava izbojcima, a crna i ljubičasta vrhovima izbojaka. Razmnožavanje korijenovim reznicama obavlja se tako da se izdanci vade sa što više žila koje se poslije odrežu i skrate na reznice dužine 5-6 cm. Svaka reznica mora imati barem jedan pup. Reznice se poliježu u pripremljeno tlo na razmak od 8-10 cm u redu, a razmak redova je 40-50 cm. Prekriju se smjesom zemlje, komposta ili zrelog stajnjaka u debljini od 5-6 cm.

Sadni materijal

Matičnjak za proizvodnju sadnog materijala treba biti udaljen od proizvodnih nasada malina te podijeljen na blokove i pri tome se mora voditi računa o tome da li su sorte otporne, tolerantne ili osjetljive prema viroznim oboljenjima.

Podizanje nasada

Maline se mogu posaditi u sistem kvadrata, pravokutnika, traka (najveći prinosi) i žive ograde koja je ujedno i najprikladnija osobito glede utroška radne snage i kvalitete ploda. Sadnja se obavlja od listopada do travnja zrelim sadnicama, a u lipnju zelenim. Bolje je saditi u jesen nego u proljeće jer će se sadnice bolje ukorijeniti i bolji je porast u slijedećoj godini. Za sadnju se uzimaju srednje debele sadnice s razvijenim korijenom. Dubina sadnje je 3 cm veća nego u matičnjaku, a sadnice se nakon sadnje skrate na 3-4 pupoljka. Potrebno je postaviti potpornje po kojima će se mlada biljka penjati. Najčešće se koriste drveni i betonski stupovi visine do 2,5 m i debljine 8-10 cm koji se postavljaju na razmak od 6-8 m i povezuju pocinčanom žicom u tri reda.

Održavanje nasada

Njega se sastoji u obradi tla (uništavanje korova, razbijanje pokorice 4-5 puta godišnje) i navodnjavanju. U prvoj godini oko sadnice se dodaje 0,1 kg KAN-a podijeljeno u dva obroka, i to krajem svibnja. U jesen se dodaje NPK gnojivo u formulaciji 7:14.21 u količini od 450 kg/ha. U drugoj godini i godinama rodnosti, u proljeće se dodaje KAN po čitavoj površini u dva obroka u količini od 600 kg/ha. U jesen se dodaje NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha te po potrebi i stajski gnoj.

Malina se mora orezati do 20. svibnja pri čemu se uklanjaju dvogodišnji izbojci, suvišni jednogodišnji i oni oštećeni (bolesni). Izbojci koji donose plod, ovisno o bujnosti, prikraćuju se na visinu od 120-150 cm.

Berba i skladištenje

Malina dozrijeva krajem lipnja ili 25-30 dana od početka cvjetanja. Razlika u sazrijevanju ranih i kasnih sorti je 8-10 dana, a sazrijevanje i berba traju 15-30 dana. Maline se beru kada plod dobije karakterističnu boju sorte, kada se lako odvaja od lože i ne gnječi se. Ako je plod namijenjen dužem transportu do tržišta, tada se bere s peteljkama. Berba se obavlja svakoga drugoga ili trećega dana i pakira u posebnu ambalažu. Za čuvanje, najprikladnije su hladnjače u kojima je temperatura -1 °C do 0 °C, a relativna vlažnost zraka od 80-95 %.

Činjenice o malini!

U malinama najviše uživamo zbog jedinstvenog okusa, no to je tek djelić onoga što dobivamo u ovom ljekovitom voću.

1. Bogata je antioksidansima

Malina je izuzetno bogata snažnim antioksidansima koji djeluju protuupalno, sprečavaju djelovanje štetnih mikroba i oštećenje tjelesnih stanica. Među njima su antocijanin (daje malini crvenu boju), resveratrol (usporava starenje), pterostilben (važan je za moždane funkcije) te elagitanin, koji se gotovo isključivo nalazi u malinama, a istraživanja pokazuju da smanjuje rizik od raka.

2. Sadrži vitamin C

Među antioksidansima u malini je i vitamin C– 100 grama plodova malina sadrži čak 44% preporučene dnevne količine vitamina C. U malini se nalaze i vitamini B skupine te vitamini E i K. 3. Malina je dobar izvor kalija,a sadrži i gotovo sve ostale minerale, npr. magnezij, mangan, bakar.

3. Čisti krvne žile

Osim što je niskokalorična (100 g svježeg ploda maline ima otprilike 52 kalorije), malina obiluje vlaknima – odlična kombinacija za dobru probavu i zdravo srce. Naime, vlakna su nužna za pravilnu funkciju crijeva i “pročišćavanje” krvnih žila.

4. Maline za vitkost

Malina sadrži ketone koji povoljno djeluju na razinu šećera u krvi te potiču metabolizam masti, sprečavajući tako njezino taloženje u organizmu. Neki preparati za mršavljenje sadrže ketone maline.

5. Zdrava koža i kosa

Za ljepšu kožu i kosu preporučuje se tjedna kura od malina tako da se uzima barem jedan obrok malina dnevno. Ekstrakti maline često se koriste u kozmetici za hidrataciju. Od sjemenki čileanske maline dobiva se ulje bogato esencijalnim masnim kiselinama koje su sastavom “srodne” prirodnoj masnoći ljudske kože. Ulje čileanske maline koristi se i kao prirodno sredstvo za zaštitu od sunca.

6. Čaj za prehlade

Od listova maline priprema se ljekoviti čaj (1 žličicu suhih listova maline prelijte sa 2,5 dcl vrele vode) koji se od davnina koristi kod menstrualnih tegoba i neplodnosti jer povoljno djeluje na zdravlje maternice. Čaj se preporučuje i kod prehlade, upale grla, kašlja, crijevnih upala, proljeva, hemoroida, kožnih bolesti.

7. Maline snižavaju temperaturu

U narodnoj medicini sok i ocat od maline koriste se za sniženje povišene tjelesne temperature.

Malina: prirodan lijek za ženske tegobe i višak kilograma!

Malina (lat. Rubus idaeus) je zeljasta biljka iz porodice ruža.

Vjeruje se da je malina podrijetlom iz Južne Azije i da je toliko stara da su je jeli i špiljski ljudi.

Tijekom mnogih vjekova cijenjena je kao ljekovita biljka.

Stari Grci pripisivali su joj moć poticanja plodnosti, u koju su svrhu više koristili njene listove nego plodove.

Međutim, očaravajući okus ploda maline najzaslužniji je za njen današnji status vrhunski popularnog voća.

Sastav i ljekovitost maline

Malina je bogata antioksidansima. 100 grama plodova maline daje 44 posto dnevne preporučene količine vitamina C.

Sadrži i resveratrol, koji usporava starenje, te visok udio elagične kiseline, koja djeluje antikancerogeno.

U njenom sastavu su i vlakna, folna kiselina, vitamin K, vitamin E5, mangan, magnezij, bakar, kalij i omega 3 masne kiseline.

Redovna konzumacija uljepšava ten, jača kosu, poboljšava zdravlje probavnog i kardiovaskularnog sustava, osnažuje imunitet i štiti od upala.

Malina smanjuje djelovanje slobodnih radikala te štiti od raka debelog crijeva, dojke, maternice, jednjaka i prostate.

Fitonutrijenti u malini sprečavaju širenje stanica raka te ih potiču na apoptozu, odnosno samouništenje.

Sprječava debljanje i dijabetes

Ketoni u malini zaslužni su za kontrolu glukoze u krvi te pomažu u sprečavanju pretilosti i dijabetesa.

Ketoni potiču metabolizam masti, smanjuju masne naslage i sprečavaju bolesti vezane uz gojaznost.

U istraživanjima, ljudi koji su konzumirali hranu s visokim udjelom masnoća, uz konzumaciju ketona maline nisu dobivali na težini.

Unosom maline aktivira se hormon adiponektin, od čijeg nedostatka pate ljudi s dijabetesom tipa 2.

Adiponektin vraća ravnotežu u krvi, smanjuje rizik od srčanog udara i bolesti koje prate dijabetes tipa 2.

Najviši prirodni zaštitni faktor

Ulje sjemenki čileanske maline posebno je, jer sadrži visoke razine omega 3 i omega 6 esencijalnih masnih kiselina te vitamina E.

Zahvaljujući njima odlično štiti kožu od jakog sunca.

Procjenjuje se da je zaštitni faktor (SPF) ovog ulja između 28 i 50, ovisno o uvjetima uzgoja.

Može se koristiti ne samo kao zaštita od sunca, nego i za tretiranje bora, strija, ekcema, dermatitisa i općenito svih upalnih stanja kože.

Vrlo je stabilno te se može nanositi samostalno ili dodavati u kozmetičke pripravke.

Ljekovitost lista maline

Plodovi maline izvanredno su ukusni i zdravi, ali ljekovitost listova mnogo je veća od plodova.

Malinu nazivaju i ženskom biljkom jer liječi mnoge tegobe ženskih organa.

Čaj od listova pomaže kod menstrualnih grčeva, jakih krvarenja i iscjetka.

Može se piti prije, tijekom i nakon poroda.

Redovno konzumiranje čaja od listova maline tijekom trudnoće jača i tonizira maternicu, sprečava pobačaj, pomaže tijekom poroda i sprečava jako krvarenje nakon poroda.

Nakon poroda ubrzava oporavak maternice i potiče stvaranje mlijeka.

S konzumiranjem ovog čaja počnite od trećeg mjeseca trudnoće. Pijte dvije do tri šalice na dan.

Čaj se koristi i za jačanje desni, dezinfekciju krajnika, sprečavanje dječjih proljeva i kod očnih oboljenja.

Priprema čaja: žličicu lista maline prelijte sa šalicom vruće vode. Pijte toplo.

Napomena: Čaj od lišća maline ne preporučuje se ako ste u prethodnoj trudnoći imali pobačaj ili ako su trudovi trajali manje od tri sata.

Ljekovito djelovanje maline:

•    sprečava pretilost
•    regulira razinu šećera u krvi
•    smanjuje djelovanje slobodnih radikala
•    pruža zaštitu od sunca
•    smiruje kožne tegobe
•    pomaže kod ženskih bolesti
•    osnažuje imunitet
•    štiti od bolesti srca i krvnih žila
•    snizuje visoku temperaturu

Ocat od maline za skidanje temperature

Pomiješajte litru prirodnog jabučnog octa s 500 grama izgnječenih malina. Ostavite deset dana na toplome mjestu i procijedite.

U slučaju groznice razrijedite dvije žličice octa od maline u čaši vode i pijte nekoliko puta na dan.

Malina u kulinarstvu

Sezona malina počinje u lipnju.

Maline je najbolje jesti svježe, no možete ih koristiti i za pripremu pekmeza, sokova, sladoleda, kolača, slatkih umaka itd.

Maline također možete sušiti ili zamrzavati.

Svježe maline upotrijebite u roku od dva dana. Čuvajte ih u hladnjaku.

Maline se obično beru ručno, zbog toga nije potrebno pranje vodom - dovoljno je odstraniti komadiće lišća. Pranjem u vodi malina gubi svoju strukturu i aromu.

Ako ste u prilici, prednost dajte divljim ili organski uzgojenim malinama.

Smoothie od maline

Sastojci:

• 60 grama malina
• 1 čaša soka naranče
• šaka špinata
• 1 banana
• 60 grama leda

Priprema:

Izmiksajte sve sastojke u blenderu i uživajte u ovom ljetnom osvježavajućem napitku!

Karakteristike Crvena malina (Rubus idaeus L.) je višegodišnja biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Listopadni je grm koji stvara uspravne ili savijene, šibolike, zelene izboje obrasle sitnim trnjem, visoke do 2 metra. One do zime odrvene, time posmeđe a u drugoj godini se produžuju, u luku povine, cvatu i donose plod. Korijen je dobro razvijen, puzajuć, dug do 1 metar, iz brojnih adventivnih pupoljaka neprestano izbijaju novi izdanci. Kora mladih grana je zelenkastosiva i dlakava, starija postane smeđa i drvenasta. Pupovi su spiralni, sjedeći, usko jajasti, konusno ušiljeni, imaju nekoliko svijetlosmeđih, golih ljuski, vršni pupovi su najčešće veći pod postranih, postrani pupovi su uskojajasti, na vrhu zaobljeni ili blago ušiljeni, ukoso otklonjeni od izboja. Listovi su naizmjenično raspoređeni, dužine 5-12 cm, neparno perasti s po 3-5 pilasto nazubljenih, sjedećih lisaka koje su na vrhu ušiljene, na licu tamnozelene i glatke, na naličju dlakave i svijetle.

Cvjetovi su pravilni, dvospolni, jednodomni, promjera oko 1 cm, pognuti, nalaze se na stapkama i skupljeni su u grozdaste cvatove. Dvostrukog su ocvijeća, sastavljeni su od čaške koju čine pet zelenih, široko trokutastih, ušiljenih, dlakavih lapova obrubljenih u bijelo , u početku uspravni a kasnije nazad povinuti. Vjenčić je sastavljen od pet bijelih, golih, uskojajastih do duguljastih latica. Prašnici su mnogobrojni i prašnice su im bjelkaste, tučak takođar ima mnogo, plodnica je nadrasla. Cvatu u svibnju i lipnju.

Plod je zbirna koštunica koja se lako odlupljuje od cvjetne osi, čine je gusto skupljeni, crveni plodići sočnog i slatkog okusa. Ne dozrijevaju u isto vrijeme, na istoj stabljici mogu naći i cvjetovi i zreli plodovi. Sjemenke su svijetlosmeđe, mrežasto bradavičaste. Dozrijeva od lipnja do kolovoza. Stanište Malina je rasprostranjena na prostoru Europe, sjeverne Azije i Sjeverne Amerike, od nizinskog do nekad i planinskog pojasa. Raste prirodno u većim skupinama na rubovima šuma, u živicama i šikarama, na dubokim, plodnim, rahlim i ne presuhim tlima. Indikator je dušika u tlu. Razmnožava se sjemenom te vegetativno dijeljenjem grma i izdancima iz korijena u proljeće. Često se uzgaja te tako postoje brojni kultivari koji mogu rađati plodove i u ranu jesen.

Uzgoj Malinese  sade na sunčan ili blago sjenovit položaj zaštićen od vjetra, vole bogato, vlažno, blago kiselo i rahlo, dobro drenirano tlo. Razmnožavamo ih tako da iskopamo korijenove izdanke i ponovo posadimo. Možemo ih posaditi na ogradi kao živicu ili kao drvored. Postavimo dvije rubne motke, napnemo dvije žice i kroz njih provučemo izboje. Najbolje ih je saditi ujesen, od rujna do listopada, te u rano proljeće. Potreban je razmak od 40-60 cm među grmovima, odnosno 1,2-1,6 m među redovima. Prije sadnje skratimo oštećeno korijenje, te sadimo plitko, ne dublje od prethodnog. U početku je važno obilno zalijevanje a kako bi zadržali vlažnost u tlu stavljamo malč koji treba biti stalan pokrivač tla. Slično kao i kupina, kada se jednom posadi teško je se riješiti. Nove stabljike često niču metar dalje od drugih te ih je potrebno držati pod kontrolom. Nakon dozrijevanja drvenaste stabljike odrežu se do temelja jer više neće rađati. Važno je napomenuti da se maline ne okopavaju kako se ne bi oštetilo korijenje. Ispod možemo posaditi neven ili mahunarke koje skupljaju dušik, jer se zelena gnojidba pokazala uspješnom, kasnije ostaje kao malč. Kultivari velikih plodova nemaju aromu divljih malina. Postoje i sorte koje imaju žute plodove.

Medenje Dobra je medonosna biljka, pčele rado posjećuju cvjetove kroz cijeli dan sakupljajući mnogo nektara i manje peluda. Zbog plitkog cvijeta nektar se suši i medenje ometaju suhi vjetrovi. Dnevni prinosi mogu biti do 6 kg, ukupni prinosi su do 40 kg meda po košnici. Na površini od 1 ha zasada može biti oko 250 kg meda. Med od maline je svijetložut, karakterističnog mirisa i ugodna okusa. Smatra se jednim od kvalitetnijih vrsta meda. Kristalizira se nakon 3 mjeseca.[1] [2] [3] Etimologija Latinsko ime roda Rubus potječe od ruber (crven), jer više vrsta ovog roda ima crvene plodove. Ime vrste idaeus znači da pripada najvišoj planini Ide na Kreti.[4] Planina je važna u grčkoj mitologiji, spominje se da je tamo božica Reja potajno rodila Zeusa u špilji, sakrivajući ga od njegovog oca Krona kako ga ne bi progutao u nastojanju da spriječi proročanstvo koje proriče kako će ga njegov potomak svrgnuti.

Na stranim jezicima nazivi su red raspberry (eng.), framboisier, ronce du mont Ida (fr.), lampone (tal.), frambueso (špa.), malinjak (slo.). Upotreba Plodovi se jedu sirovi, cijede za sok kojem se može dodati šećer te raditi sirup, prave se džemovi, marmelade, žele i sl. Sadrže do 10% šećera, 1% bjelančevina, 1,4% slobodnih organskih kiselina (limunska, jabučna), pektin, oko 25 mg% vitamina C te mnogo kalija, željeza i fosfora.[5] Listovi se koriste kao čaj. Bogati su i taninima koji stežu te se mogu koristiti kod proljeva, posebice kod djece jer su vrlo blagi. U prošlosti su se koristili kao sredstvo za olakšavanje i poticanje poroda. Mladi listovi sadrže oko 200 mg% vitamina C i karotin[6] Od sjemenki malina, koje ostaju kao nusprodukt proizvodnjeti soka od maline, hladnim prešanjem dobiva se biljno ulje koje nalazi primjenu u pripravcima za zaštitu kože od sunca, budući da ima sposobnost apsorpcije UV zraka. Kalendar branja Tablica prikazuje okvirno vrijeme sakupljanja pojedinih dijelova biljke prema mjesecima kroz cijelu godinu. Siječanj I - Veljača II - Ožujak III - Travanj IV listovi Svibanj V - Lipanj VI plodovi Srpanj VII plodovi Kolovoz VIII plodovi Rujan IX - Listopad X - Studeni XI - Prosinac XII - Izvor: Kalendar branja malina Galerija fotografija .

Maline su jestivi plodovi biljke iz obitelji ruža. Iako postoji mnogo vrsta malina, kao što su ljubičaste, žute, pa čak i crne, najpopularnije su ipak one latinskog naziva Rubus idaeus, odnosno crvene maline.

Crvene maline najčešće ćete pronaći u Europi i sjevernoj Aziji, ali odlično uspijevaju i ostalim područjima koja imaju umjerenu klimu. Ove slatkasto – kisele bobice opojnog mirisa dozrijevaju tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni, a budući da su plodovi vrlo nježni, najbolje ih je iskoristiti neposredno nakon berbe.

Nutritivna vrijednost

Maline se mogu pohvaliti brojnim hranjivim tvarima, iako su vrlo siromašne energijom. Odličan su izvor vlakana, a jedno serviranje osigurava čak više od polovice dnevnih potreba za vitaminom C.

Nutritivna vrijednost 100 g malina	Količina
Energetska vrijednost	53 kcal
Ugljikohidrati	12 g
Vlakna	7 g
Vitamin C	26,2 mg
Mangan	0,67 mg
Vitamin K	7,8 µg
Vitamin E	0,87 mg

Utjecaj na zdravlje

Antioksidativno djelovanje

Oksidativni stres povezuje se s visokim rizikom od razvoja karcinoma, dijabetesa te srčanih i drugih bolesti. S druge strane, antioksidansi su biljni spojevi koji pomažu našim stanicama u borbi i oporavku od oksidativnog stresa.

Maline se mogu pohvaliti zavidnim sadržajem nekoliko moćnih antioksidanasa, poput vitamina C, kvercetina i elaginske kiseline.

Rezultati jednog preglednog rada koji je obuhvatio nekoliko istraživanja na životinjama pokazali su da malina, odnosno ekstrakti maline imaju protuupalni i antioksidativni učinak koji može smanjiti rizik od kroničnih bolesti, kao što su srčane bolesti, dijabetes, pretilost i karcinom.

Kontrola razine šećera u krvi

Maline su siromašne šećerom, a bogate prehrambenim vlaknima, zbog čega predstavljaju vrlo pametan izbor za one koji unosu šećera pristupaju s posebnom pažnjom. Naime, studije su pokazale da maline mogu smanjiti razinu šećera u krvi te poboljšati osjetljivost na inzulin. Rezultati studija na životinjama su tako pokazali da su miševi koji su uzimali liofilizirane maline zajedno s hranom bogatom mastima imali manju razinu glukoze u krvi i manju otpornost na inzulin, u odnosu na kontrolnu skupinu.

Osim toga, maline su bogate i taninima koji blokiraju alfa amilazu, probavni enzim neophodan za razgradnju škroba. Blokirajući alfa amilazu, maline tako mogu smanjiti iskoristivost apsorbiranih ugljikohidrata, a samim time i razinu glukoze u krvi.

Artritis

Maline posjeduju protuupalna svojstva, što može pomoći u smanjenju simptoma artritisa. U jednom istraživanju objavljenom u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry dokazano je da su štakori koji su dobivali ekstrakt malina imali manji rizik od artritisa, u odnosu na štakore u kontrolnoj skupini. Osim toga, u onih štakora koji su razvili artritis, uočeni su manje teški simptomi nego li kod kontrolnih štakora.

Maline u kuhinji

Svježi plodovi maline imaju vrlo kratki rok trajanja, stoga je poželjno, kada god je to moguće, dati prednost lokalno uzgojenim malinama i konzumirati ih u roku od jednog do dva dana od berbe.

Tijekom razdoblja godine kada nam ovi svježi, sezonski plodovi nisu dostupni, nije na odmet posegnuti za smrznutim malinama koje su procesu smrzavanja podvrgnute neposredno nakon berbe.

Iako ih je najslađe pojesti odmah nakon berbe, postoje brojni načini kako iskoristiti maline u kuhinji.

Svježe ili smrznute, maline su izvrsne kao dodatak jutarnjim smoothijima, granoli, jogurtu i zobenoj kaši, a u obliku kiselkastih umaka poslužit će i kao zanimljivi dodatak jelima na bazi mesa ili ribe.

Budući da je riječ o poprilično fotogeničnim bobicama, svojom bojom, ali i okusom, oplemenit će svaku tortu, kremu ili biskvit. Svima omiljene palačinke nezamislive su bez domaćeg džema od malina, a sladoled ili sorbet od malina pružit će pravo osvježenje za najveće ljetne žege.